Državni simboli
Veliki bavarski državni grb
Veliki bavarski državni grb ima dugu tradiciju. Uveden je 5. lipnja 1950. "Zakonom o grbu Slobodne Države Bavarske". Simboli istaknuti na grbu duboko su ukorijenjeni u povijest Bavarske. Svaki od heraldičkih elemenata "velikog bavarskog državnog grba" ima posebno značenje:
Zlatni lav
U lijevom gornjem crnom polju nalazi se zlatni lav. Izvorišno je to bio simbol palatinskog grofa Rajne. Nakon dodjele palatinske grofovije bavarskom vojvodi Ludwigu 1214. godine služio je kao zajednički znak starobavarske i palatinske kuće Wittelsbach. Danas uspravan, zlatni palatinski lav s crvenim kandžama podsjeća na upravno područje Oberpfalz.
Frankonske grabulje
Drugo polje je podijeljeno na crveno i bijelo (srebrno) pomoću tri šiljka koja izviru iz bijelog polja. Te "grablje" su se pojavile oko 1350. godine kao grb nekih mjesta na području biskupije Würzburg i oko 1410. na pečatima prinčeva-biskupa.
Danas frankonjske grablje predstavljaju upravna područja Gornju Frankoniju, Srednju Frankoniju i Donju Frankoniju.
Plava pantera
Lijevo dolje na trećem polju na bijeloj (srebrnoj) podlozi nalazi se plava uspravna pantera sa zlatnim kandžama. Izvorno se nalazila na grbu palatinskog grofa Ortenburga sa sjedištem u Donjoj Bavarskoj. Kasnije ga je preuzela kuća Wittelsbacher. Danas plava pantera zastupa starobavarska upravna područja Donju Bavarsku i Gornju Bavarsku.
Tri crna lava
U četvrtom polju dolje desno su na zlatnoj podlozi tri crna lava, jedan iznad drugoga, okrenutih prema unutra, s crvenim kandžama. Preuzeti su sa starog grba obitelji Hohenstaufen (isprva 1216. godine), nekadašnjih vojvoda Švabije. U državnom grbu ova tri lava predstavljaju upravno područje Švabiju.
Bijelo-plavi središnji štit
Središnji štit sadrži bijele (srebrne) i plave koso položene rombove. Nakon što je (od 1204.) služio kao grb grofu Bogenu, 1247. godine preuzela ga je obitelj Wittelsbacher kao obiteljski grb. Bijelo-plavi rombovi su sami po sebi bavarski zaštitni znak. Grb s rombovima danas simbolizira cijelu Bavarsku. Uz narodnu krunu koristi se i službeno kao mali državni grb.
Narodna kruna
Na četvrtastom štitu s grbom u sredini nalazi se kruna. Kruna se sastoji od zlatnog obruča optočenog draguljima, na kojem se nalazi pet ornamentalnih listića. Narodna kruna koja se prvi puta na grbu pojavila 1923. godine nakon ukidanja kraljevske krune predstavlja suverenitet naroda.
Zlatni lav
U lijevom gornjem crnom polju nalazi se zlatni lav. Izvorišno je to bio simbol palatinskog grofa Rajne. Nakon dodjele palatinske grofovije bavarskom vojvodi Ludwigu 1214. godine služio je kao zajednički znak starobavarske i palatinske kuće Wittelsbach. Danas uspravan, zlatni palatinski lav s crvenim kandžama podsjeća na upravno područje Oberpfalz.
Frankonske grabulje
Drugo polje je podijeljeno na crveno i bijelo (srebrno) pomoću tri šiljka koja izviru iz bijelog polja. Te "grablje" su se pojavile oko 1350. godine kao grb nekih mjesta na području biskupije Würzburg i oko 1410. na pečatima prinčeva-biskupa.
Danas frankonjske grablje predstavljaju upravna područja Gornju Frankoniju, Srednju Frankoniju i Donju Frankoniju.
Plava pantera
Lijevo dolje na trećem polju na bijeloj (srebrnoj) podlozi nalazi se plava uspravna pantera sa zlatnim kandžama. Izvorno se nalazila na grbu palatinskog grofa Ortenburga sa sjedištem u Donjoj Bavarskoj. Kasnije ga je preuzela kuća Wittelsbacher. Danas plava pantera zastupa starobavarska upravna područja Donju Bavarsku i Gornju Bavarsku.
Tri crna lava
U četvrtom polju dolje desno su na zlatnoj podlozi tri crna lava, jedan iznad drugoga, okrenutih prema unutra, s crvenim kandžama. Preuzeti su sa starog grba obitelji Hohenstaufen (isprva 1216. godine), nekadašnjih vojvoda Švabije. U državnom grbu ova tri lava predstavljaju upravno područje Švabiju.
Bijelo-plavi središnji štit
Središnji štit sadrži bijele (srebrne) i plave koso položene rombove. Nakon što je (od 1204.) služio kao grb grofu Bogenu, 1247. godine preuzela ga je obitelj Wittelsbacher kao obiteljski grb. Bijelo-plavi rombovi su sami po sebi bavarski zaštitni znak. Grb s rombovima danas simbolizira cijelu Bavarsku. Uz narodnu krunu koristi se i službeno kao mali državni grb.
Mali bavarski državni grb
Mali bavarski državni grb sastoji se od štita s narodnom krunom, koji sadrži bijele (srebrne) i plave udesno nakošene rombove.
Tko smije koristiti bavarski državni grb?
I veliki i mali bavarski državni grb su državni nacionalni amblemi te su načelno rezervirani za uporabu u javnom sektoru. Pritom se smiju koristiti u umjetničke, obrtničke ili znanstvene svrhe ili u svrhe nastave te građanskog obrazovanja.
Za drugačiju uporabu potrebno je odobrenje Vlade Gornje Frankonije. Odobrenje je moguće samo u posebno obrazloženim, iznimnim slučajevima.
Neodobreno korištenje velikog ili malog bavarskog državnog grba ili dijelova državnih grbova predstavlja prekršaj, za koji je moguća novčana kazna.
Izvor: Priručnik za korištenje velikog i malog bavarskog državnog grba
Bavarska državna zastava
Slobodna Država Bavarska ima dvije državne zastave. Obje zastave su od jednakog značaja.
Zastava s prugama
Zastava s prugama sastoji se o dviju jednako širokih poprečnih pruga. Gornja pruga je bijela, a donja plava.
Zastava s rombovima
Zastava s rombovima sadrži najmanje 21 romb u bijeloj i plavoj boji. Pritom se broje i rombovi odrezani rubnim stranicama. Odrezani bijeli romb se sa gledišta promatrača nalazi uvijek u lijevom gornjem kutu zastave.
Bavarska himna
Od 1964. godine se na službenim državnim događanjima u Bavarskoj izvodi pjesma "Za Bavarsku", a od 1966. godine ona službeno glasi kao "himna". Nastala je 1860. godine. Glazbu je napisao Konrad Max Kunz koji je bio profesor na Konzervatoriju u Minhenu i dirigent zbora Kraljevske opere. Pratekst pjesme napisao ne Michael Öchsner, učitelj iz Münchena. Pjesma "Za Bavarsku" je praizvedena u Građansko-pjevačkom cehu u Minhenu. Širenjem kroz udruženja brzo je postala poznata. Bavarski Pokrajinski parlament je 1952. godine odlučio jednoglasno da se pjesma "Za Bavarsku" uči u školama.